info@poliklinika-lastric.hr | +385 1 3733 999

Vene i venski sustav nogu

85% ukupne krvi nalazi se u venama - one imaju
važnu ulogu u održavanju našeg zdravlja

Cirkulacija krvi

Krvotok čovjeka sastoji se od arterija i vena.

Arterije izlaze iz srca i nose životno važni kisik i hranjive tvari prema periferiji, odnosno do svih stanica u tijelu, za metaboličke procese.

Vene polaze od periferije, gdje nakon kapilarne izmjene plinova venska krv ostaje bez kisika i obogaćena je otrovnim ugljik dioksidom, koji se mora eliminirati iz organizma. Zbog toga, venska krv cirkulira u pravcu srca, dolazi u pluća, gdje se opet kapilarnom izmjenom plinova obogati kisikom, iz pluća ide u srce i ponovno putem arterija šalje na periferiju.

Dok ova, naizgled jednostavna formula funkcionira - organizam je zdrav!

U tijelu odrasle osobe cirkulira 4-5 litara krvi. Pritom se u svakom trenutku u venama nalazi oko 85% ukupne krvi, što neizravno ukazuje na važnost venskog sustava.

Naše vene imaju težak zadatak omogućiti normalnu cirkulaciju krvi suprotno jakoj gravitacijskoj sili, što je posebno izraženo u venama donjih ekstremiteta (noge). Naime, krv u arterijama cirkulira zahvaljujući srcu, koji funkcionira kao pumpa. Za vensku krv to nije slučaj, jer u venama krv teče prema srcu.

Paralelno s evolucijom uspravnog hoda čovjeka (prije 1.5-2 milijuna godina) volumen cirkulirajuće krvi u nogama povećao se skoro tri puta. Venski sustav se morao prilagoditi tome formiranjem posebnih anatomskih struktura, koje se nalaze samo u venama nogu i ruku, a to su Venski zalisci. Oni su uz mišiće potkoljenice glavni energent pogona normalne cirkulacije venske krvi u nogama.

Venski sustav nogu

Postoji više podjela venskog sustava nogu, ali ćemo za ovu priliku koristiti jednostavnu podjelu na

  • površinske, i
  • duboke vene

Površinske vene

One su smještene ispod kože u potkožnom masnom tkivu i često ih vidimo kao normalni venski crtež.

Čine ih dvije Glavne površinske vene - V. saphena magna i V. saphena parva - koje polaze od stopala i obje se direktno ulijevaju u duboke vene. Prednja se ulijeva u preponi (A), a stražnja iza koljena (B).

Uz njih je mnoštvo mrežastih vena - Retikularne vene - koje trpe najveće vidljive promjene kod oboljenja proširenih vena, što se osobito vidi kod mršavijih osoba.

Površinske vene nisu od većeg značaja za hemodinamiku, odnosno transport venske krvi u nogama, i uglavnom služe za cirkulaciju venske krvi kad sjedimo, ležimo ili stojimo.

povrsinske_vene_shema_360x347
Duboke-vene

Duboke vene

Duboke vene nalaze se između mišića u dubini noge, po čemu su i dobile naziv, i odijeljene su od površinskih vena. Jedina, ali iznimno važna uloga dubokih vena je transport venske krvi u nogama. Prema tome duboke vene su odgovorne za hemodinamiku, jer preko 90% venske krvi u nogama transportira se upravo putem dubokih vena.

Podsjećamo da su razvojem uspravnog hoda čovjeka, formirane posebne anatomske strukture, koje ne postoje u arterijama – to su venski zalisci.

Smješteni su na unutarnjoj stjenki vene, imaju dva džepa i funkcioniraju po principu polupropusnog ventila, što znači da propuštaju tekućinu samo u jednom pravcu. To se i događa u venama noge kod svake aktivnosti, pri čemu mišići potkoljenice stišću vene i zalisci se automatski otvaraju te venska krv može teći samo u jednom pravcu, a to je od stopala prema srcu.

Ako se pak ne krećemo, tj. sjedimo, stojimo ili ležimo, mišići noge su neaktivni i zalisci ostanu zatvoreni i sprječavaju da se krv u venama vraća prema stopalu pod djelovanjem gravitacijske sile.
Venska krv tada cirkulira isključivo kroz porvršinske vene.

Ujednačeno djelovanje mišića noge i venskih zalistaka nazivamo još i mišićna pumpa ili periferno srce.

Da zaključimo, mišićna pumpa je najvažniji energent pogona normalnog transporta venske krvi u nogama, i pritom su venski zalisci važna sastavnica.

Kada su venski zalisci oštećeni, ne mogu obavljati svoju zadaću, propuštaju krv prema stopalima i tako počinje priča o proširenim venama.

POŠALJITE SVOJ UPIT