+385 1 3733 999; +385 91 4733 999

Zagreb, Stenjevečka 5 (Malešnica) Lokacija

Oboljenja završnog crijeva – Proktologija

Proktologija se bavi problemima, tegobama i bolestima završnog debelog crijeva. Završno debelo crijevo obuhvaća posljednjih 20 cm debelog crijeva (Rectum), uključujući i čmar (Anus).

Statistički posmatrano, s problemima u predjelu završnog debelog crijeva, suočava se 3/4 odraslih. S tako velikom incidencijom oboljenja kod odrasle populacije nužno je ukazati na najoptimalnije mogućnosti pravovremene dijagnoze i odgovarajućeg liječenja problema na završnom debelom crijevu.

Kako završno debelo crijevo pretstavlja intimni dio tijela, to je istovremeno i “tabu” zona zbog čega mnogi pacijenti u početku ne traže savjet i pregled liječnika, nego se zadovoljavaju upotrebom masti i čepića koje dobiju kod ljekarnika. To je, naravno, uglavnom bez zadovoljavajućeg uspjeha.

Cilj nam je upoznati vas s najčešćim problemima i vrstama oboljenja u području završnog crijeva i kako se ona dijagnosticiraju, te koji su suvremeni načini liječenja i kako preventirati probleme i oboljenja u području zaršnog debelog crijeva, odnosno što možete učiniti da spriječite njihov nastanak.

Završno crijevo pretstavlja zadnjih 20 cm debelog crijeva i završava analnim otvorom (čmar). Građa je shematski pokazana na slici.

Građa završnog debelog crijeva

Završni dio probavnog trakta zove se rektum (1), koji se završava anusom (čmarom) (2). Anus formiraju dvije skupine mišića, odnosno unutarnji (3) i vanjski (4) sfinkter. Rektum i anus razdvojeni su linijom koja se sastoji iz analne kripte (5) i analne papile (6). Upravo ta linija razdvaja izrazito osjetljivu i bolno podražljivu analnu regiju (ispod) od bolno neosjetljivog rektuma (iznad). Na samome dnu rektuma se hemoroidalni jastučići (7).

Važno je naglasti posebnost ove regije, koja se u standardnoj literaturi ne opisuje: Analni kanal se proteže od čmara u dužini od 3-5 cm i možemo reći da je ovdje embriološki „zalutao“ – njegova sluznica je pločasti epitel, koji ne orožava, i izuzetno je bolno osjetljiv. Možemo slobodno reći da su ovdje nervna vlakna usmjerena za bol.

Analni kanal naglo prelazi i nastavlja se na sluznicu rektuma, koja ima cilindrični epitel i potpuno je bolno neosjetljiva, jer se u toj regiji ne nalaze završna senzitivna vlakna.

Granicu između analnog kanala i rektuma čine analne kripte i papile (vidi sliku).

Ukoliko medicinsko osoblje ne poštuje ove činjenice vezane za građu završnog debelog crijeva, pacijent trpi bolove i to je najčešći razlog loših iskustava vezanih za proktološki pregled.

Završno crijevo ima dvojaku funkciju: Rektum je zadužen za skupljanje fecesa i pripremu za pražnjenje, dok je Anus pak odgovoran za akt pražnjenja, odnosno defekaciju. Glavna točka akta pražnjenja je Unutarnji sfinkter, koji nije pod utjecajem naše volje i koji drži čmar stalno zatvorenim. Otvara se refleksno i tada uslijedi pražnjenje (defekacija).

Vanjski sfinkter ima sporednu ulogu i njega možemo voljno kontrahirati (stisnuti). Ako se dogodi da imamo nagon za stolicu, no zbog nemogućnosti (na ulici smo, ili na sastanku) da je obavimo, tada je funkcija vanjskog sfinktera da voljnim stiskanjem prekida akt pražnjenja.

Neznanje i stara škola nas je učila da „moramo“ svaki dan imati stolicu što je potpuno pogrešno! Prirodno je da jedna osoba ima 3-4 stolice svaki dan, no isto tako prirodno je da netko drugi ima jednu stolicu svaki drugi ili treći dan. I jedno i drugo je potpuno i fiziološki normalno.

Problemi nastaju kada nastojimo imati stolicu svaki dan pod svaku cijenu, a bez pravog podražaja, odnosno kada se prisiljavamo imati svakodnevnu stolicu.

Tri četvrtine odrasle populacije ima neki vid problema sa završnim debelim crijevom. U mnogo slučajeva ljudi te probleme vežu s hemoroidima, i u skladu s tim koriste različite pripravke, kupke, masti i slično. Međutim, rezultati tih tretmana često nisu zadovoljavajući, ili su tek kratkotrajno rješenje. To je uglavnom zbog toga što hemoroidi nisu uvijek odgovorni za tegobe u analnoj regiji. Postoji veliki broj drugih stanja koja se mogu razviti u analnoj regiji, što nerijetko mogu biti i maligni tumori, koji se pravovremeno mogu otkriti upravo proktološkim pregledom. To je važno uvijek imati na umu.

Najčešći problemi i tegobe u analnoj regiji su:

  • krvarenje
  • bolovi
  • svrbež
  • pojačano vlaženje
  • osjećaj pritiska na završno crijevo
  • opipljivi čvorići

Krvarenje u stolici

  • Hemoroidi
  • Polipi debelog crijeva
  • Kolitis
  • Rak kolona

Bolovi u čmaru

  • Periproktalni absces
  • Analna fisura
  • Proctalgia fugax
  • Coccygodynia
  • Cryptitis

Nekontrolirana stolica

  • Slabost sfinktera
  • Perianalna fistula

Svrbež u predjelu čmara

  • Analni ekcem

Izrasline oko čmara

  • Perianalna tromboza (“vanjski hemoroidi”)
  • Mariske
  • Kondiloma
  • Rektalni prolaps
  • “Polip stražar”

Obzirom na veliki broj različitih dijagnoza vezanih uz probleme u završnom debelom crijevu, za točnu dijagnozu neophodno je obaviti pregled završnog debelog crijeva. Za taj pregled često se vežu razni mitovi o trajanju, neugodnosti, bolovima, i slično.

Pregled završnog debelog crijeva (Proktološki pregled)

Nakon pažljivog razgovora s pacijentom o njegovim tegobama, slijedi pregled i to u lijevom bočnom položaju, što je itekako podobnije u odnosu na standardne položaje (ginekološki ili lakat–koljeno)!

Slijedi sam proktološki pregled, koji se sastoji od 4 odvojena pregleda koji zajedno čine cjelinu, nakon čega je vrlo jednostavno postaviti točnu dijagnozu.

Proktološki pregled u cijelosti je bolno neosjetljiv, naravno uz uvjet da se poštuje osnovno pravilo, a to je pažljivo manipulirati s analnim kanalom gdje su nervna vlakna usmjerena za bolne senzacije.

Proktološki pregled ima veliku ulogu u ranom otkrivanju malignog oboljenja debelog crijeva, radi čega se osobama iznad 45 godina starosti preporuča redovita kontrola svake 2 godine. Pregled se izvodi sljedećim redom:

Vanjska inspekcija

Vanjskom inspekcijom analne regije odmah se mogu uočiti eventualne promjene, kao što su: ekcem, tumorozne tvorevine, čvorići, fistulozni otvori, pa čak i analnu fisuru.

Digitorektalni pregled

To je, zapravo, pregled ili tastiranje kažiprstom, koje služi za uvid u stanje tonusa unutarnjeg sfinktera, te pregled prostate kod osoba muškog spola.

Rektoskopija

To je endoskopski pregled zadnjeg dijela debelog crijeva u dubinu do 20–25 cm. Ako znamo da se oko 80% tumoroznih tvorevina nalazi u zadnjih 20 cm debelog crijeva, to ćemo bolje shvatiti važnost ovog pregleda.

Za rektoskopiju je važno reći sljedeće: Priprema debelog crijeva za pregled nije potrebna, odnosno ne preporuča se „čišćenje“, i to iz dva razloga: prvo zato što možemo dobiti lažno pozitivni nalaz radi iritiranja sluznice, a zatim i zbog toga što se „isperu“ eventualni tragovi krvi iz gornjih partija debelog crijeva, pa nam taj važan podatak izostane.

Ovaj pregled potpuno je bolno neosjetljiv, ali su nažalost iskustva drugačija, prvenstveno zbog toga što se ne poštuje specifičnost građe ove regije.

Proktoskopija

Proktoskopija je završni dio proktološkog pregleda, gdje se jednim instrumentom endoskopski, dakle direktno, uvjerimo i konačno postavljamo točnu dijagnozu.

I da još jedanput ponovimo: ovaj pregled potpuno je bezbolan.